SPECIJALISTIČKA ORDINACIJA INTERNE MEDICINE

dr. sc. Andrea Džumhur, dr. med.

Slabost srca, što je to?

Srčana slabost (lat. cardiomyopathia, myocardiopathia) je sindrom, odnosno skup simptoma i znakova, koji ukazuju na nezadovoljavajuću funkciju srca. Uglavnom se manifestira kao zaduha, nemoć, umor,otjecanje nogu, bol u trbuhu, kašalj; ponekad i kao mršavljenje, debljanje, depresija, poremećaj svijesti, ali nerijetko se otkrije i slučajno (rutinskim snimanjem srca i pluća, EKG-a ili UZV srca). Pročitajte više…

Kava je zdrava

Kava je jedan od najstarijih i najpopularnijih napitaka na svijetu. Globalizacijom svijeta, a tako i trendova, posljednjih dvadesetak godina, popularnost kave je dodatno porasla, te se pretpostavlja da je kava trenutačno drugi najpopularniji napitak na svijetu, odmah nakon vode. Međutim,utjecaj kave na zdravlje sve do nedavno, bio je kontroverzan. Naime, ljudi su od davnina prepoznali da ima kava čini „dobro“, ali zbog utjecaja loših navika koje su češće u skupini konzumenata kave, kao što je pušenje cigareta, nedovoljna fizička aktivnost, konzumacija brze hrane i slično, nije se moglo adekvatno procijeniti utjecaj samo kave na zdravlje.

Pročitajte više…

Kada liječiti povišeni krvni tlak?

Do sada je u liječenju povišenoga krvnog tlaka vrjedilo “što niže to bolje”. Međutim, prema najnovijim smjernicama, koje je prije dva mjeseca objavilo Europsko kardiološko društvo, nije potrebno intenzivno snižavati krvni tlak. Naime, do sada su bile preporuke da je potrebno liječenjem tlaka sniziti tlak na bar 130/85mmHg, a nastojati postići tzv. idealni krvni tlak (120/80 mmHg) i niže kod svih ljudi, a naročito u pojedinih tzv. rizičnih skupina (dijabetičari, preboljeli infarkt miokarda, moždani udar). Pročitajte više…

Fizička aktivnost produžuje život

Za prevenciju kardiovaskularnih bolesti preporuča se pet do sedam puta tjedno provoditi dinamičke vježbe srednjeg intenziteta (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje) u trajanju 30 minuta. Dokazano je da je redovita fizička aktivnost prevenira nastanak kardiovaskularnih bolesti, djelom zato jer fizička aktivnost dovodi do snižavanja krvnoga tlaka, regulacije tjelesne težine, smanjenja stresa, anksioznosti i depresije što su sve uzročnici nastanka kardiovaskularnih bolesti, a djelom je djelovanje fizičke aktivnosti u zaštiti nastanka kardiovaskularnih bolesti neovisno o utjecaju na čimbenike rizika kardiovaskularnih bolesti. Pročitajte više…

Nakon infarkta srca najvažnije je prestati pušiti

Nakon infarkta srca, od svih preporučenih promjena životnih navika i smanjenja rizičnih čimbenika, najvažnije je prestati pušiti. Nakon infarkta srca potrebno je paziti na prehranu (unos masnoća, koncentriranih šećera, soli), regulirati tjelesnu težinu i krvni tlak, redovito provoditi fizičku aktivnost (hodanje, tračanje, vožnja biciklom, plivanje) i prestati pušiti. Od svih navedenih mjera, najveći učinak u sprečavanju nastanka novoga kardiovaskularnnog događaja ima prestanak pušenja.